
Foto: Wikipedija
Kada su se u prvoj nedelji septembra 1961. godine u Beogradu okupili lideri 25 zemalja, svet je bio na samoj ivici ambisa. Hladni rat dostizao je tačku usijanja — izgradnja Berlinskog zida bila je u punom jeku, a Sovjetski Savez je prekinuo trogodišnji moratorijum i izveo novu nuklearnu probu. U takvoj atmosferi straha i podela na dva suprostavljena bloka, stvoren je „treći put“ — Pokret nesvrstanih.
Danas, tačno šest i po decenija kasnije, podsećamo se istorijskog trenutka kada je Beograd bio ne zvanični, već stvarni centar svetske politike.
Vizija trojice (i petorice) velikana
Ideja o samostalnoj i vanblokovskoj politici rodila se nekoliko godina ranije, čuvenim susretom na Brijunima 1956. godine. Srž ove pokretačke snage činili su:
Josip Broz Tito (Jugoslavija) — domaćin i ključni koordinator
Gamal Abdel Naser (Egipat) — glas arapskog sveta i dekolonizacije
Džavaharlal Nehru (Indija) — arhitekta ideje o mirnoj koegzistenciji
Uz podršku Ahmeda Sukarna iz Indonezije i Kvamea Nkrumaha iz Gane, osnovana je platforma čiji su temelji bili jednostavni, ali u to vreme revolucionarni: mir umesto vojno-političkih saveza, poštovanje suvereniteta, borba protiv kolonijalizma i opšte razoružanje.
Kako je izgledao Beograd 1961. godine
Organizacija Prve konferencije nesvrstanih zemalja bila je diplomatski i logistički podvig bez premca. Svečano otvaranje održano je u zgradi današnje Narodne skupštine.
Nacionalni mediji tog doba zabeležili su nezapamćenu atmosferu na ulicama prestonice. Beograd je temeljno uređen, poboljšana je infrastruktura, a u čast uvaženih gostiju zasađena su prva stabla u Parku prijateljstva na Ušću — tradicija u kojoj je svako stablo simbolizovalo novu zasad mirnodopske saradnje. U gradu su se prvi put zajedno mogle videti narodne nošnje, tradicije i nosioci vlasti iz Azije, Afrike i Latinske Amerike.
Nasleđe i globalni uticaj
Ono što je počelo kao skup 25 država koje su odbile da biraju između Vašingtona i Moskve, tokom decenija izraslo je u drugu najveću međunarodnu organizaciju posle Ujedinjenih nacija.
- Brojke koje govore: Danas Pokret nesvrstanih okuplja 120 punopravnih članica i 17 zemalja posmatrača, predstavljajući više od 55% svetske populacije.
- Ekonomski dometi: Pokret je omogućio gigantske infrastrukturalne i građevinske projekte, u kojima su jugoslovenska preduzeća gradila vojne luke, brane i generatorske sklopove od Bliskog istoka do podsaharske Afrike.
Iako su se Hladni rat i geopolitička slika promenili, u današnjem multipolarnom svetu prepunom novih regionalnih žarišta, ideje iz 1961. godine — autonomija odlučivanja i izbegavanje tuđih ratova — ponovo dobijaju na snazi i aktuelnosti. Istorija je dokazala da beogradski „treći put“ nije bio samo prolazni diplomatijski eksperiment, već trajna potreba malih i srednjih država da se njihov glas čuje ravnopravno.