Danas je Sretenje Gospodnje, jedan od najvećih hrišćanskih praznika


Sretenje Gospodnje, jedan od najvećih hrišćanskih praznika, obeležava se svake godine 15. februara, četrdesetog dana po rođenju Isusa Hrista. Prema predanju, tog dana Presveta Bogorodica i pravedni Josif doneli su malog Hrista u jerusalimski hram da ga posvete Bogu, u skladu sa Mojsijevim zakonom. Tada ga je na ruke primio starac Simeon Bogoprimac, prepoznajući u njemu obećanog Spasitelja. Ovaj događaj simbolizuje prvi susret Boga i čoveka, ali i susret Starog i Novog zaveta, što prazniku daje posebno značenje.

Verski značaj
Sretenje se u crkvenom kalendaru ubraja među dvanaest velikih praznika. Njegova poruka je svetlost i spasenje – Hristos se javlja svetu kao ispunjenje Božijeg obećanja. Zato se praznik doživljava kao trenutak radosti, nade i susreta sa Bogom.

Narodni običaji
U srpskom narodu Sretenje je povezano sa brojnim verovanjima. Kaže se da se na ovaj dan „sreću zima i leto“, jer od tada dani postaju duži, a noći kraće. Poseban običaj vezan je za medveda – ako se uplaši svoje senke i vrati u pećinu, veruje se da će zima potrajati još šest nedelja; ako ostane napolju, proleće je blizu. U mnogim domovima pale se sveće, jer se smatra da njihov plamen štiti kuću od nesreće i donosi blagostanje.

Istorijski značaj
U Srbiji Sretenje ima i državotvornu dimenziju. Na ovaj dan 1804. godine podignut je Prvi srpski ustanak, a 1835. u Kragujevcu je donet prvi moderni ustav Srbije – Sretenjski ustav. Zato se praznik od 2002. godine obeležava i kao Dan državnosti Republike Srbije, podsećajući na borbu za slobodu i pravni poredak.


Sretenje Gospodnje spaja veru, tradiciju i istoriju. Ono nas podseća da je susret sa Bogom ujedno i susret sa sopstvenom verom, dok državotvorni značaj praznika podseća na put naroda ka slobodi i samostalnosti.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *