Vranje bez okova zavisnosti

Gde mladi sa teritorije grada Vranja i njihove porodice mogu da potraže savet, stručnu procenu i lečenje — i kako da podrška stigne pre nego što problem postane hitan.


Na kraju osam nastavaka serijala „Život bez okova” ostaje pitanje važnije od svakog naslova: šta može da uradi mlada osoba koja je u pročitanim redovima prepoznala sebe? Kome u Vranju može da kaže da gubi kontrolu nad pićem, supstancom, klađenjem ili igranjem? I kako da roditelj, prijatelj ili nastavnik reaguje tako da razgovor postane početak pomoći?

Prethodne objave govorile su o pritiscima odrastanja, drogama, kockanju, alkoholu i ekranima, a zatim o psihološkoj podršci, školi i porodici. Ovaj završni tekst povezuje te teme sa zdravstvenim ustanovama i konkretnim koracima. Namenjen je prvenstveno mladima sa teritorije grada Vranja, ali i svima koji žele da im budu oslonac.

Problem sa zavisnošću zaslužuje stručnu pomoć, bez ponižavanja i etiketiranja. Čovek ne mora da izgubi zdravlje, školovanje, posao ili porodicu da bi imao dovoljno ozbiljan razlog za prvi pregled. Dovoljno je da ga sopstveno ponašanje zabrinjava ili da primećuje štetu koju više ne uspeva sam da zaustavi.

Prepoznati problem bez presuđivanja

Savremeni medicinski pristup razmatra biološke, psihološke i socijalne okolnosti. Stručnjak procenjuje obrazac upotrebe ili ponašanja, telesno i mentalno zdravlje, porodične odnose i svakodnevno funkcionisanje. Međunarodni standardi Svetske zdravstvene organizacije i UNODC-a naglašavaju lečenje zasnovano na dokazima i etičkim principima. [1]

Promenjen san, povlačenje, razdražljivost ili lošije ocene nisu sami po sebi dokaz zavisnosti. Mogu pratiti različite teškoće. Razlog za stručnu procenu postaje naročito važan kada se ponavljaju gubitak kontrole, zanemarivanje obaveza i nastavak ponašanja uprkos posledicama. Ni roditelj, ni nastavnik, ni internet upitnik ne postavljaju dijagnozu.


„Pomoć počinje kada čovek može da kaže istinu o svom problemu, a da zbog toga ne izgubi dostojanstvo.“


Vranje ima adresu za prvi razgovor

Za mlade i porodice sa teritorije grada Vranja važna polazna tačka je Dom zdravlja Vranje, u okviru Zdravstvenog centra Vranje. Izabrani lekar, odnosno pedijatar za dete, može da proceni stanje i usmeri dalje zbrinjavanje. Kada je problem povezan sa zavisnošću, postoji i konkretna lokalna adresa: Savetovalište za bolesti zavisnosti, alkoholizam, narkomanije i kocke. [2]

Na zvaničnoj stranici Zdravstvenog centra za Savetovalište su navedeni Jovana Jankovića Lunge 1, Vranje, i telefoni 017/7155-379 i 017/421-599. Pre dolaska treba pozvati i proveriti aktuelni termin, mesto prijema, uzrasnu nadležnost, potrebnu dokumentaciju i da li je za planirani pregled potreban uput. Roditelj može prvo da zatraži savet i kada dete još nije spremno za dolazak. [2]

Prema javno dostupnom vodiču za podršku mladima, lokalno savetovalište pruža motivacioni, individualni i porodični rad, uz podršku oporavku. Vrstu i dostupnost usluge treba potvrditi pri kontaktu. Prvi razgovor ne znači automatski bolnički prijem: odluka o daljem lečenju zavisi od stručne procene. [3]

U Opštoj bolnici Zdravstvenog centra Vranje deluje Psihijatrijsko odeljenje, čija zvanična prezentacija navodi i lečenje alkoholizma, psihijatrijsku ambulantu i dnevnu bolnicu. To su delovi sistema za procenu i zbrinjavanje prema medicinskoj indikaciji. Izbor službe i oblika lečenja određuje zdravstveni tim. [4]



Prevencija pre prve krize

Zavod za javno zdravlje Vranje treba prepoznati kao važnu javnozdravstvenu adresu za informisanje o prevenciji i zdravstvenom vaspitanju. Ministarstvo zdravlja Zavod navodi u mreži zdravstvenih ustanova, sa telefonom 017/421-310. Za informacije o aktuelnim preventivnim sadržajima i saradnji treba se obratiti ustanovi. Zavod nije zamena za hitnu pomoć ili individualno psihijatrijsko lečenje. [5]

Na republičkom nivou Ministarstvo zdravlja predstavlja institucionalni okvir zdravstvene zaštite i izvor zvaničnih informacija o ustanovama. Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut” doprinosi javnozdravstvenoj edukaciji i stručnom osposobljavanju. Među objavljenim aktivnostima je i obuka zdravstvenih radnika za lečenje zavisnosti od nikotina. Građaninu je, za početak individualnog lečenja, najkorisniji neposredan kontakt sa zdravstvenom službom. [5, 6]

Za pojedinca prevencija počinje izvodljivim dogovorom sa sobom i bliskima: redovnim snom i obrocima, aktivnostima koje imaju smisla, razgovorom o stresu i prepoznavanjem situacija u kojima raste pritisak da se pije, uzme supstanca ili uplati tiket. Za mlade je važan unapred dogovoren bezbedan povratak iz izlaska i osoba koju mogu pozvati bez straha od trenutnog ponižavanja. Ovakvi koraci jačaju zaštitu, ali nisu garancija da problem ne može nastati.

Praktičan početak može biti sedmodnevno beleženje sna, raspoloženja, vremena uz ekran, poriva za kockanjem ili upotrebe supstanci, bez samostalnog eksperimentisanja sa terapijom. Beleška služi razgovoru sa stručnjakom. Ako se već pojavljuju ozbiljne posledice, ne čeka se kraj nedelje da bi se potražila pomoć.

Droge i lekovi kada rizik postane ličan

Jedan srednjoškolac prihvata nepoznatu tabletu da bi ostao budan na proslavi. Drugi sve češće koristi kanabis, propušta nastavu i primećuje da ne uspeva da sprovede odluku o prestanku. Treća mlada osoba uzima tuđe lekove za smirenje pre svake stresne situacije, a zatim povećava količinu. To su različite situacije: svaka zahteva razgovor o riziku, a kod ponavljanja i posledica i stručnu procenu.

Prevencija podrazumeva neuzimanje nepoznatih supstanci i lekova koji nisu propisani toj osobi, kao i odbijanje mešanja alkohola sa sedativima. Ako upotreba već postoji, lekaru treba iskreno reći šta je uzimano, koliko često i sa čim je kombinovano. Ne sprovoditi kućni „detoks” niti samostalno uvoditi ili menjati terapiju. U tim situacijama postoje delotvorni medicinski tretmani, uključujući lekove koje propisuje i prati stručnjak. [7]

Alkohol kada piće određuje dan

Mlada osoba se više puta toliko opije da ne pamti deo večeri. Student počinje da pije sam kako bi lakše zaspao ili podneo napetost. Zaposleni mladić primećuje jutarnje drhtanje i pije da bi ga ublažio. Nijedan od ovih primera nije povod za podsmeh. Svaki je razlog za razgovor sa lekarom, a jutarnji simptomi zahtevaju posebno pažljivu medicinsku procenu.

Za maloletnike je preventivna poruka jasna: ne piti alkohol. Za porodicu je važno da ne predstavlja opijanje kao obavezan dokaz odrastanja. Ako postoji sumnja na zavisnost, pregled se zakazuje i kada osoba još uspeva da izvršava deo obaveza. Kod razvijene fizičke zavisnosti nagli prekid alkohola bez medicinske procene može izazvati opasne komplikacije, uključujući napade i delirijum. Plan bezbednog prekida određuje lekar. [8]

Kockanje kada gubitak traži novu uplatu

Učenik troši novac namenjen užini na tikete. Punoletna mlada osoba se posle izgubljene zarade zadužuje da bi „vratila svoje”. Neko se budi noću zbog onlajn kazina, skriva transakcije i odlaže račune. U središtu problema nije samo visina uloga: važni su gubitak kontrole, davanje prednosti kockanju i nastavljanje uprkos šteti. [9]

Prvi zaštitni koraci mogu biti prekid novih uplata, uklanjanje aplikacija i reklamnih podsticaja, samoisključenje gde je dostupno i dogovorena podrška u upravljanju novcem. Pozajmica za novi pokušaj dobitka nije izlaz iz duga. Uz stručnu pomoć treba napraviti pregled obaveza i plan zaštite osnovnih životnih troškova. Psihoterapijski pristupi, uključujući i motivacioni rad, imaju mesto u tretmanu. Pretnje i iznuda zahtevaju i obraćanje policiji. [9]

Ekrani kada svakodnevni život trpi

Adolescent igra igrice na računaru do zore, prespava nastavu i više puta bezuspešno pokušava da ograniči igranje. Devojka satima proverava mreže, zanemaruje obroke i oseća snažnu uznemirenost zbog komentara. Mladić nastavlja sa igranjem i kada je već izgubio važne odnose i obaveze. Ovi primeri traže razgovor i procenu uzroka. Ne treba ih sve automatski nazvati istom bolešću.

Svetska zdravstvena organizacija prepoznaje poremećaj igranja video-igara, ali broj sati pred ekranom sam po sebi nije dijagnoza. Važno je ozbiljno narušeno funkcionisanje i obrazac gubitka kontrole. Problematično korišćenje društvenih mreža takođe može zahtevati pomoć, iako ga ne treba izjednačavati sa svakom dijagnostičkom kategorijom vezanom za igranje. [10]

Korisni prvi koraci su dogovoreno vreme završetka aktivnosti, isključivanje nepotrebnih obaveštenja, zaštita sna i postepeno vraćanje obaveza i druženja van ekrana. Ako se ponavljaju izostanci, sukobi ili ozbiljna uznemirenost, uključuju se roditelj ili druga pouzdana odrasla osoba, školski stručni saradnik i zdravstvena služba. Za neke mlade problem uključuje i depresivnost, anksioznost ili usamljenost koje takođe zaslužuju procenu.



Od sumnje do pregleda korak po korak

Prvi korak je miran razgovor u bezbednom trenutku, kada osoba nije pod dejstvom supstance. Umesto optužbe može se reći: „Primećujem da ne spavaš, izostaješ i da te ovo opterećuje. Brinem za tebe. Hoćeš li da zajedno potražimo savet?” Navode se konkretna opažanja, sluša odgovor i izbegava javno prozivanje.

Sledeći korak je kontakt sa izabranim lekarom ili lokalnim Savetovalištem. Pri pozivu se kratko opisuje problem, navodi uzrast i pita za način prijema. Za pregled su korisni zdravstvena dokumentacija, spisak lekova i kratka beleška o promenama, upotrebi i ranijim pokušajima prestanka. Administrativne nedoumice rešavaju se sa ustanovom. U hitnom stanju ne čeka se redovno zakazivanje.



Na pregledu se procenjuju neposredni rizici, telesno i mentalno stanje i potreba za dodatnim analizama ili drugim specijalistom. Potom se dogovara individualni plan: savetodavni ili psihoterapijski rad, medicinska terapija kada je indikovana, ambulantno praćenje, dnevna bolnica ili bolničko lečenje. Ne treba unapred obećavati isti postupak ili isto trajanje lečenja za sve. [1, 11]

Maloletnoj osobi treba pomoći da uključi pouzdanu odraslu osobu i službu koja radi sa njenim uzrastom. Ako dom nije bezbedan, oslonac mogu biti školski psiholog, lekar i Centar za socijalni rad. O poverljivosti, saglasnosti i njenim granicama treba otvoreno pitati zdravstvenog radnika. Nije odgovorno unapred obećavati apsolutnu tajnost u svim okolnostima.


„Ne čekaj da izgubiš sve da bi potražio pomoć. Dovoljno je da primećuješ da gubiš kontrolu.“



Lečenje se nastavlja i posle prvog poboljšanja

U republičkoj mreži stručne pomoći značajne su Specijalna bolnica za bolesti zavisnosti u Beogradu, poznata kao Drajzerova, i Institut za mentalno zdravlje. Drajzerova objavljuje programe za hemijske i nehemijske zavisnosti, a Institut navodi i rad sa adolescentima. Odgovarajuću ustanovu i uslove upućivanja treba usaglasiti sa lekarom i službom koja prima pacijenta. [11, 12]

Oporavak podrazumeva više od prekida rizičnog ponašanja. Potrebno je ponovo organizovati dan, zaštititi san i zdravlje, rešavati dugove i popravljati odnose. Psihološki rad pomaže da osoba prepozna okidače i razvija drugačije načine nošenja sa napetošću. Podrška porodice je važna, ali porodica ne treba da ostane jedini nosilac lečenja.

Ako se posle poboljšanja upotreba ili štetno ponašanje vrate, potrebno je što pre ponovo kontaktirati tim i preispitati plan. Povratak problema ne poništava prethodni trud. Kod opijata je posebno opasan povratak ranijoj količini nakon perioda apstinencije, zbog smanjene tolerancije i rizika od predoziranja. [7]



Kada se pomoć poziva odmah

Odmah pozvati 194 ili 112 ako osoba ne reaguje, ne može da se probudi, diše usporeno ili nepravilno, ima napad, teško je zbunjena ili postoji neposredna opasnost da povredi sebe ili druge. Sumnja na predoziranje ili teško trovanje ne rešava se čekanjem da osoba „odspava”. [7, 13]

Dispečeru saopštiti tačnu lokaciju, stanje svesti i disanja i, ako je poznato, šta je osoba uzela. Ostanite uz nju ako je bezbedno. Ako je bez svesti, a normalno diše, postavite je u bočni položaj. Ako ne diše normalno, odmah započnite oživljavanje prema uputstvima dispečera. Ne izazivajte povraćanje i ne dajte hranu, piće ili lekove osobi poremećene svesti. Sačuvajte dostupno pakovanje supstance za medicinski tim. [14]

Grad Vranje kao zajednica podrške

Grad Vranje i Kancelarija za mlade grada Vranja imaju važno mesto u povezivanju prevencije sa životima mladih. Zvanični opis rada Kancelarije obuhvata informisanje, zdrave i bezbedne stilove života, kvalitetno slobodno vreme, obuke i saradnju sa partnerima. To je prostor za preventivno delovanje i usmeravanje ka podršci, dok dijagnostika i lečenje ostaju zadatak zdravstvenih stručnjaka. [15]

Za mlade sa teritorije grada Vranja korisna bi bila trajno dostupna, redovno ažurirana informacija o tome kome se obraćaju, kako dolaze do pregleda i šta mogu da očekuju. Radionice u školama, vršnjačka edukacija i sportske, kulturne i volonterske aktivnosti treba da budu dostupne i van gradskog jezgra. To su predlozi za jačanje prevencije.

Centar za socijalni rad Vranje pruža podršku porodicama u krizi i radi na motivaciji za lečenje zavisnosti. Školske stručne službe mogu pomoći ranom razgovoru i povezivanju sa zdravstvenom zaštitom. Crveni krst Srbije u preventivnom radu uključuje i vršnjačku edukaciju. Mogućnosti lokalnog uključivanja treba proveriti kod Crvenog krsta u Vranju. [16, 17]

Podrška bez osuđivanja ne znači prećutkivanje nasilja, finansiranje kockanja ili odustajanje od granica. Znači da se čovek poštuje, da se šteta ozbiljno shvata i da se pomoć traži zajedno sa njim. Prijatelj može poći na prvi razgovor. Roditelj može potražiti savet za sebe. Nastavnik može diskretno uputiti učenika stručnoj službi. Mediji mogu učiniti proverene informacije vidljivim.

Poslednja objava prvi korak čitaoca

Serijal „Život bez okova” završavamo tamo gde njegova svrha može da postane stvarna: u odluci da se pozove savetovalište, zakaže pregled ili sasluša osoba koja se dugo plašila da progovori. Mladi sa teritorije grada Vranja treba da znaju da problem nije razlog da budu odbačeni i da postoje adrese za stručnu pomoć.

Ako ste u nekom primeru prepoznali sebe, izaberite danas jedan ostvariv korak: razgovarajte sa osobom od poverenja ili pozovite zdravstvenu službu. Ako ste prepoznali svoje dete, učenika ili prijatelja, počnite brigom i konkretnom ponudom podrške. Ne morate imati sve odgovore da biste pomogli da se dođe do prvog stručnog razgovora.


„Ovaj serijal se završava. Podrška mladima Vranja mora da traje.“


Tekst je edukativan i ne zamenjuje individualni pregled. Kontakti su provereni u javno dostupnim zvaničnim izvorima 8. novembra 2026. Termine i način prijema potvrditi pre dolaska.

Izvori i napomene za uredničku pripremu

[1] WHO i UNODC — International Standards for the Treatment of Drug Use Disorders, 2020

https://www.who.int/publications/i/item/international-standards-for-the-treatment-of-drug-use-disorders

[2] ZC Vranje — Savetovalište za bolesti zavisnosti, kontakti i raspored

https://zcvranje.com/za-pacijente/savetovalista/savetovaliste-za-bolesti-zavisnosti

[3] UNICEF Srbija — Sve je OK kada tražiš pomoć, lokalni resursi za Vranje

https://www.unicef.org/serbia/sve-je-ok-kada-tra%C5%BEi%C5%A1-pomo%C4%87

[4] ZC Vranje — Psihijatrijsko odeljenje

https://zcvranje.com/o-nama/sektori-i-sluzbe/psihijatrijsko-odelene

[5] Ministarstvo zdravlja — Zdravstvene ustanove, ZC Vranje i Zavod za javno zdravlje Vranje

https://www.zdravlje.gov.rs/tekst/333549/zdravstvene-ustanove.php

[6] Batut — Edukacija zdravstvenih radnika za lečenje zavisnosti od nikotina, 4. novembar 2026

https://www.batut.org.rs/index.php?content=3268

[7] WHO — Opioid overdose

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/opioid-overdose

[8] WHO — Management of alcohol withdrawal

https://www.who.int/teams/mental-health-and-substance-use/treatment-care/mental-health-gap-action-programme/evidence-centre/alcohol-use-disorders/management-of-alcohol-withdrawal

[9] WHO — Gambling

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/gambling

[10] WHO — Addictive behaviours Gaming disorder

https://www.who.int/news-room/questions-and-answers/item/addictive-behaviours-gaming-disorder

[11] Specijalna bolnica za bolesti zavisnosti — Dijagnostika i lečenje; programi nehemijskih zavisnosti

https://www.drajzerova.org.rs/node/25

[12] Institut za mentalno zdravlje — Klinika za bolesti zavisnosti

https://www.imh.rs/pagelt.php?id=25

[13] Vlada Srbije — Brojevi službi za hitne intervencije

https://www.srbija.gov.rs/vest/182468/od-1-januara-novi-brojevi-policije-i-hitnih-sluzbi.php

[14] American Heart Association i American Red Cross — Guidelines for First Aid, 2024

https://cpr.heart.org/en/resuscitation-science/2024-first-aid-guidelines

[15] Grad Vranje — Kancelarija za mlade, zvanični opis poslova

https://www.vranje.rs/sr/loktekst/kancelarija-za-mlade-4

[16] Centar za socijalni rad Vranje — Služba za zaštitu dece i mladih

[17] Crveni krst Srbije — Prevencija bolesti zavisnosti

https://www.redcross.org.rs/sr/javna-ovla%C5%A1%C4%87enja-i-programi-cks/zdravstveno-preventivna-delatnost/prevencija-bolesti-zavisnosti


Projekat podržao Grad Vranje. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.


Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *