
Vaskršnji utorak zauzima posebno mesto u pravoslavnoj tradiciji. Nakon svečanog Vaskrsa i Vaskršnjeg ponedeljka, ovaj dan se doživljava kao produžetak praznične radosti i zajedništva. U narodu je poznat i kao „najbolji utorak u godini“, jer se veruje da donosi blagostanje i sreću onima koji ga obeležavaju.
Crkveno značenje
Pravoslavna crkva Vaskrs slavi tri dana, pa se i na utorak nastavlja liturgijsko obeležavanje Hristovog vaskrsenja. Bogosluženja su svečana, a pesme i molitve naglašavaju pobedu života nad smrću.
Narodni običaji
U mnogim krajevima Srbije Vaskršnji utorak je dan kada se porodice ponovo okupljaju, nastavljaju gozbe i posete. Posebno je značajno što se tada u goste pozivaju rodbina i prijatelji koji nisu mogli doći na sam praznik. Na trpezama se i dalje nalaze vaskršnja jaja, kolači i praznična jela, a deca nastavljaju igre kucanja jajima.
Verovanja
Postoji narodna izreka da se na Vaskršnji utorak ne treba svađati niti započinjati poslove sa lošim namerama, jer se veruje da će sve krenuti naopako. Nasuprot tome, svadbe i veselja koja se organizuju na ovaj dan smatraju se blagoslovenim i dugovečnim.
Kulturni značaj
Vaskršnji utorak je više od produžetka praznika – on je simbol trajanja radosti i nade. U vremenu kada se svakodnevica ubrzava, ovaj dan podseća da zajedništvo, mir i vera ostaju temelj života.