Aranđelovdan: Praznik vojvode nebeskih sila i jedna od najčešćih srpskih slava


Sabor Svetog arhangela Mihaila, u narodu poznatiji kao Aranđelovdan, obeležava se svakog 21. novembra po gregorijanskom (odnosno 8. novembra po julijanskom) kalendaru. Po broju svečara u Srbiji, ova krsna slava zauzima visoko drugo mesto, odmah posle Svetog Nikole, a slave je i mnoge poznate porodice, esnafi i crkve.

Ko je bio Sveti arhangel Mihailo?

U hrišćanskoj tradiciji, arhangel Mihailo smatra se zapovednikom nebeske vojske, borcem protiv zla i zaštitnikom vere. Njegovo ime na hebrejskom jeziku znači „Ko je kao Bog?“, što simbolizuje njegovu nepokolebljivu odanost Tvorcu u trenutku kada se deo anđela, predvođen Luciferom, pobunio protiv Boga.

Na ikonama se najčešće prikazuje kao krilati ratnik u oklopu, sa plamenim mačem ili kopljem u jednoj ruci i vagom u drugoj. Prema verovanju, upravo on prikuplja duše pravednika i meri njihova dobra i loša dela na Strašnom sudu. Zbog toga se u narodnoj tradiciji smatra i čuvarem ljudskih duša.

Zašto se na Aranđelovdan ne kuva žito? (I zašto bi trebalo)

Jedan od najpoznatijih, ali i najčešće pogrešno tumačenih običaja vezanih za Aranđelovdan jeste verovanje da se za ovu slavu ne sprema slavsko žito (koljivo). Narodno objašnjenje glasi da je Sveti arhangel Mihailo „živi svetac“, odnosno da nikada nije umro kao čovek, pa mu se ne prinosi žito kao za pokoj duše.

Međutim, Srpska pravoslavna crkva godinama ističe da je ovakvo shvatanje pogrešno. Slavsko žito se ne sprema za „pokoj duše svetitelja“, već kao simbol Hristovog vaskrsenja, večnog života i u slavu Božiju, a u čast svetitelja koji je naš molitveni zastupnik pred Bogom. Svi svetitelji su pred Bogom živi, pa tako i za Aranđelovdan na slavskoj trpezi treba da se nađu svi obavezni simboli: slavski kolač, sveća, vino i žito.

Narodna verovanja i jesenji kalendar

Praznik pada u periodu kada se priroda priprema za zimu, pa su se u narodu vekovima preplitala hrišćanska učenja i stara verovanja o vremenskim prilikama:

  • Kakav je Aranđelovdan, takva će biti zima: Veruje se da vreme na ovaj dan određuje kakvi će biti zima i proleće. Ako je 21. novembar vedar i sunčan, očekuje se oštra zima, dok oblačno i kišovito vreme najavljuje blažu zimu i plodno proleće.
  • Zaštitnik bolesnih i nemoćnih: U mnogim krajevima Srbije veruje se da arhangel Mihailo obilazi bolesnike. Ako stane bolesniku iznad glave, to je znak da će ozdraviti; ako stane kod nogu, verovalo se da spasa nema.
  • Zabrana teških poslova: Kao i na druge velike praznike, izbegavaju se teški fizički poslovi, ali se u narodu kaže da na ovaj dan posebno treba pomoći siromašnima i bolesnima, jer se svako dobro delo višestruko vraća.

Porodično okupljanje u srcu jeseni

Bez obzira na to da li ove godine pada u posni dan (sredu ili petak) ili u mrsni dan, Aranđelovdan ostaje pre svega praznik porodičnog mira, praštanja i zajedništva. U vreme kada su dani sve kraći, plamen slavske sveće u domovima svečara podseća na važnost očuvanja tradicije, bliskosti i dobrih misli koje se dele za trpezom.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *